Plus Portal | Vaš digitalni vodič kroz važne i tačne vijesti

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi Ako još uvijek plaćate račune na šalterima i trošite eure na provizije, vrijeme je da pogledate koliko vam novca zapravo može ostati u džepu. Šta donose instant plaćanja? · Za svaku uplatu ili prijem uplate do 200 eura putem mobilnog ili internet bankarstva, naknada može iznositi najviše pet centi. · Umjesto da za deset mjesečnih računa (struja, voda, telefon) na šalteru banke izdvojite ukupno pet eura za provizije, plaćanjem istih računa putem telefona ukupan trošak iznosiće najviše 50 centi. · Novac se s računa na račun prenosi za svega nekoliko sekundi, bez obzira na to da li je vikend, praznik ili tri ujutru - sistem radi neprekidno (365 dana u godini). · Za korišćenje ove pogodnosti nije vam potrebna nikakva dodatna registracija ili posebna aplikacija, već postojeće usluge mobilnog i internet bankarstva vaše banke. Koja su pravila i ograničenja? · Transakcije do 3.000 eura: Instant plaćanja su omogućena za transakcije između građana i pravnih lica unutar Crne Gore do iznosa od 3.000 eura po transakciji, uz neograničen broj plaćanja tokom dana. · Veći iznosi: Za transakcije preko 200 eura, naknada ne može biti veća od one koju ista banka naplaćuje za običan prenos novca sa računa na račun. · Gdje je izuzetak? Važno je naglasiti da instant plaćanja još uvijek nijesu dostupna za uplate na državne račune javnih prihoda (porezi, doprinosi, carine, akcize, takse i novčane kazne). · Uporedite banke: Iako je limit od pet centi maksimalan za iznose do 200 eura, naknade se od banke do banke razlikuju, a CBCG na svom zvaničnom sajtu objavljuje uporedne podatke kako bi građani mogli da provjere i odaberu najpovoljniju opciju.

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi

Građani, pažnja: Plaćanje računa preko telefona sada košta maksimalno 5 centi Ako još uvijek plaćate račune na šalterima i trošite…

19/08/2026

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica - Berane - Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu brzinu od 120 km/h, dobila je prolaznost Agencije za zaštitu životne sredine. Projektom je predviđeno probijanje čak 10 tunela i izgradnja 25 mostova. Međutim, najveća cijena neće biti samo finansijska. Trasa prolazi kroz osjetljive zone zaštite Nacionalnog parka Biogradska gora i prostorni plan Bjelasice i Komova, što otvara pitanje kako će jedan ovakav zahvat uticati na turistički potencijal planinskog centra Crne Gore. Evo šta Elaborat i planovi prećutkuju ili stavljaju u drugi plan: • Od petlje Crnča do Boljara trasa postaje nepremostiva barijera. Elaborat upozorava da na ovom planinskom dijelu nema planiranih prelaza za divlje životinje, što znači trajno presijecanje prirodnih staništa u jednoj od najbogatijih zona biodiverziteta. • Posebno je ugroženo bjelopoljsko selo Šipovice, gdje bi gradnja mogla trajno poremetiti izvore koji hrane vlažna staništa potoka Ljubivode, kao i tokove Koritske rijeke i Sušice. Za lokalne poljoprivrednike, ovo je pitanje opstanka. • Dok se auto-put gradi, na Pešteru se već planiraju vjetroelektrane i solarni parkovi. Uticaj gradnje puta i energetske infrastrukture na tom prostoru mogao bi da promijeni vizuelni i ekološki identitet ovog kraja mnogo više nego što investitori priznaju. Dok statistika računa kilometre i brzinu, mještani Andrijevice, Berana i Bijelog Polja postaju svjesni da auto-put dolazi sa "duplim dnom". Izgradnja ovakvog infrastrukturnog čvora u zonama koje su pod posebnom namjenom (Bjelasica i Komovi) zahtijevaće mnogo više od samog asfalta - zahtijevaće odgovore na pitanje kako zaštititi vodu i prirodu od kojih sjever živi..

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova

Hoće li auto-put uništiti ekosistem Bjelasice i Komova Dionica auto-puta Andrijevica – Berane – Boljare, duga 49 kilometara, uz projektovanu…

19/08/2026

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko ramena, kupaći kostim, šešir i šlauf? Danas je odlazak na more ozbiljna logistička operacija ravna iskrcavanju u Normandiji, a porodice izgledaju kao da se sele na plažu za stalno. Na plažu se nosi izgleda sve što nam dođe pod ruku: suncobrani, peškiri, šeširi, kreme za sunčanje, šlaufi, kantice, lopatice, grabulje, plastične igračke od ribe do krokodila, mali bazeni, mišići za ruke, dušeci, pumpe za dušeke, jastuci i, naravno, frižider za plažu, kao da se planira preživljavanje u divljini. Roditelji, tako natovareni, više izgledaju kao građevinski radnici nego li turisti. Kada se napokon instalira baza sa svom mogućom opremom, cijela obala izgleda kao mješavina gradilišta i akva-parka. E, ali na kraju dana, onako crveni od sunca, umorni od plivanja i jurcanja za loptom, dolazi onaj "najgori" dio – sve to treba rasklopiti, pokupiti, složiti i spakovati nazad u gepek. Otac je taj koji najviše tegli i najviše psuje. Psuje sve redom i po spisku, sve do devetog koljena. Usput psuje dan kad je kupio šlauf u obliku flamingosa dok kupi sa pijeska kantice, lopatice, ribice… A sjutra čim svane, ide sve ispočetka…kantica, lopatica, šlauf, šešir, peškir…

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju

Odlazak na plažu ili iskrcavanje na Normandiju Sjećate li se vremena kada je odlazak na plažu podrazumijevao peškir prebačen preko…

19/08/2026

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra Vlada Crne Gore jednoglasno je utvrdila Predlog za promjenu Ustava kojim se uvodi obavezna prethodna provjera integriteta za kandidate za mandatara i članove Vlade. Niko neće moći da bude predložen za mandatara ili ministarstvo ukoliko prethodno ne prođe provjeru. To više nije stvar dobre volje, već stroga ustavna obaveza. Cilj je da se rizici prepoznaju i spriječe prije nego što prerastu u sukob interesa i koruptivno ponašanje, čime se mijenjaju standardi političke odgovornosti. U najskorijem periodu pred poslanicima će se naći i ustavno rješenje o ukidanju imuniteta članovima Vlade za krivična djela sa elementom korupcije.

Prvo integritet, pa fotelja: Obavezna provjera za mandatara i ministra

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku Problem sezonskih radnika nikako da ispliva na površinu iz mora izvještaja o broju noćenja, potrazi za krevetom više i rekordnim zaradama. Svi ćute – i novinari, i ugostitelji, i gosti – a bez tih ljudi turizam bi stao istog trena. Dok se hotelijeri konstantno žale na manjak radne snage, malo ko postavlja ključno pitanje: kakvi se uslovi uopšte nude onima koji dolaze da po suncu i vrućinama rade po dvanaest sati? Nevidljivi stubovi turizma: Uslovi, smještaj i rad na crnom U javnosti se skoro pa ne govori o neadekvatnom smještaju za sezonce, često prebukiranim sobama, ali i sivoj ekonomiji i radu na crnom koji i dalje cvjetaju pod okriljem sezone. Gost vidi nasmijanog konobara na terasi, ali ne vidi pritisak, iscrpljenost i muku radnika koji na kraju sezone izlaze iscijeđeni, pitajući se da li je zarada uopšte bila vrijedna toga. Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“ Priče o rekordima i uspjesima padaju u vodu onog trenutka kada se otvore vrata kolektivnog smještaja u kojima poslodavci drže ljude koji rade po dvanaest sati dnevno. Jedan od radnika koji ove sezone na primorju radi u dvostrukoj smjeni ogolio je ovu mračnu stranu turizma bez zadrške i uljepšavanja. „Kad sam pogađao posao, bilo je: imaš smještaj, obezbijeđenu hranu. Naravno da nisam očekivao hotelski smještaj, ali u sobi nas je osmorica. U nekim ih ima i po dvanaest. Kupatilo je jedno. Higijena nikakva. Klima radi, ali nas je u sobi mnogo, noći pretople, a u sobi nesnosan smrad što od znoja, što od loše higijene u smještaju“, priča za naš Plus portal Senad iz Tuzle. Ipak, kap koja je prelila čašu i pokazala svu bahatost pojedinih poslodavaca jeste cinizam sa kojim se ovi ljudi suočavaju nakon cijelog dana mučenja na nogama. „Kaže nam gazda: Možete da se okupate u moru nakon smjene. Jeste, kupamo se u znoju. Kad završimo sa poslom, ja jedva stojim na nogama, a on nam nudi još da plivamo“, ogorčeno poručuje ovaj radnik. Ljeto prolazi, sezona se bliži kraju, ali pitanje ostaje otvoreno: dokle ćemo dozvoliti da nam turizam počiva na izrabljivanju i ponižavanju ljudi koji pošteno zarađuju hljeb?

Kupamo se u znoju, a gazda poručuje „okupajte se u moru“. Sezonski radnici dijele sobe sa 12 cimera i udišu znoj i muku

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod Pravosnažnom presudom Višeg suda u Podgorici potvrđeno je ono što su upućeni odavno znali – država je mjesecima nezakonito štedjela na račun onih od kojih sutra treba da nam zavisi pravda. Pripravnici u pravosuđu zakidani su za zarade, a ministarska fotelja se, po običaju, pravi nevješta dok troškovi sudskih sporova i zateznih kamata klize direktno na teret budžeta svih nas. Kada „kreativno tumačenje“ zakona udari o zid Sve je počelo donošenjem spornog administrativnog stava prema kojem se pripravnicima sa visokom stručnom spremom navodno ne isplaćuje minimalna zarada propisana Zakonom o radu za visokoškolce. Formula je bila jednostavnija nego što je po zakonu smjela biti: zakidaj dok se neko ne pobuni. Na osnovu tog administrativnog izuma, svi pripravnici u sudovima i državnim tužilaštvima primali su platu debelo ispod zakonskog minimuma od 800 eura. No, kao što to obično biva, račun je stigao na naplatu. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda, obavezavši državu da tužiocu isplati naknadu štete uz sve prateće zatezne kamate. Iz Strukovnog odbora pravosuđa Sindikata uprave i pravosuđa Crne Gore s pravom pitaju – ko će snositi odgovornost za štetu koju će građani sada platiti kroz sudske troškove i kamate, ili ćemo se, opet, praviti da je budžet šuplja vreća bez dna? Da apsurd bude veći, nisu pripravnici jedine žrtve ovog administrativnog lavirinta. Gotovo identičnu nepravdu trpe i državni službenici i namještenici u pravosuđu, kojima se osnovna plata i dalje obračunava ispod zakonskog minimuma. Krajnje je vrijeme da nadležni prestanu da se igraju pravnika i da bez odlaganja usklade zarade sa zakonom. Jer, dok god greške plaćaju građani iz budžeta, a ne oni koji su ih napravili, nezakonita praksa će nam ostati najsigurnija tradicija.

Država gubi milione, a ceh za pripravničku pljačku opet plaća narod

Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Državni trajekti pune kasu osam puta brže! Za tri godine prihodovano skoro 30 miliona eura – osam puta više nego za dvije decenije privatnika. Otkako je trajektna linija Kamenari - Lepetane vraćena u državne ruke, za samo tri godine državnog upravljanja ostvareno je gotovo 30 miliona eura prihoda, dok je prethodni privatni operator za punih 20 godina koncesije državi uplatio svega 3,9 miliona eura. Iz Morskog dobra naglašavaju da svaki euro ostvaren na trajektu ostaje u Crnoj Gori i usmjerava se u razvoj infrastrukture, zdravstvo, obrazovanje, podršku primorskim opštinama i javne projekte, a obezbijeđene su i brojne olakšavajuće mjere za građane. Za razliku od nekadašnjeg perioda kada povlašćenih karata nije bilo, danas stanovnici Tivta i Herceg Novog vozilom prelaze po cijeni od tri eura, dok su pješaci, biciklisti, lica sa invaliditetom, hitna pomoć, vatrogasci i policija oslobođeni plaćanja. Tokom sezone na liniji je angažovano šest do osam trajekata kapaciteta preko 320 vozila, čime se obezbjeđuje nesmetan protok i izbjegavaju duže gužve.

Državni trajekti pune kasu osam puta brže!

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara. Zbog dugotrajnih suša i toplotnih talasa koji su pogodili Evropu, na Dunavu se bilježe rekordno niski vodostaji, a rijeka na pojedinim mjestima izgleda poput bare i može se maltene prepješačiti. Izronila prošlost Kada se uporedi sa najvišim nivoom u istoriji koji je iznosio 850 centimetara, dolazi se do šokantnog podatka da je ova velika evropska rijeka sada niža za čak osam metara. Uslijed povlačenja vode, iz korita Dunava na pojedinim mjestima izranjaju ostaci davno potonulih brodova, ali i zaostalo naoružanje poput neeksplodiranih ručnih bombi. Hidrolozi upozoravaju na ozbiljne probleme – od obustave plovidbe, do najava mogućih restrikcija vode i drastičnog skoka potrošnje električne energije koja jeveć zbog vrućina dostigla zimske rekorde.

Dunav niži za osam metara. Na nekim mjestima izgleda kao bara.

Berane-Rožaje: Počinju pripreme za rekonstrukciju magistrale Berane – Rožaje Vlada Crne Gore utvrdila je javni interes za eksproprijaciju zemljišta na prvoj dionici magistralnog puta Berane - Rožaje, koja se proteže od Berana do tunela Lokve. Ovaj korak otvara vrata za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi dugoj 30,7 kilometara, za koju je krajem jula zvanično sklopljen višemilionski ugovor o gradnji. Uprava za saobraćaj je 29. jula potpisala ugovor o rekonstrukciji ove važne saobraćajnice vrijedan 53,68 miliona eura. Iz Uprave za saobraćaj ranije je saopšteno da se početak građevinskih radova očekuje odmah po završetku ljetnje turističke sezone, dok je ugovoreni rok za završetak radova tri godine. Detalji projekta Osim proširenja i temeljne rekonstrukcije magistralnog puta M5 na dionici Berane - Rožaje, projekat obuhvata i zahtjevne građevinske zahvate: · Radove na četiri tunela · Izgradnju jednog novog i sanaciju 12 postojećih mostova · Izgradnju ili obnovu čak 76 potpornih zidova Nadležni poručuju da će realizacijom ovog projekta sjever Crne Gore dobiti modernu saobraćajnicu, čime će se značajno unaprijediti bezbjednost i kvalitet putne mreže na ovom frekventnom pravcu.

Berane-Rožaje: Počinju pripreme za rekonstrukciju magistrale Berane – Rožaje

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare Konobari, ljudi koje jedva i primjećujemo. Za koje ponekad nemamo osjećaj da rade težak i naporan posao koji podrazumijeva dugo stajanje, osmjehivanje, ljubaznost. Oni su ti koji istrpe naše često zivkanje i negodovanje jer nam je vruće ili hladno ili nam nije jelo po meraku. Pitali smo jednog iskusnog konobara šta je to što ga najviše izbaci iz kolosjeka dok šeta između stolova sa ajncerom u ruci. „Ne znam šta bih, a šta ti misliš?“ Prva i ubjedljivo najčešća situacija jeste trenutak kada gost sjedne, pozove konobara i tek tada - počne da razmišlja. „Najviše mi idu na živce oni gosti koji ne znaju jesu li žedni ili gladni. Zove me da priđem, ja dođem, a on tek onda vaga: ’E ne znam šta bih. Ništa mi se ne pije, a nemam ni apetita. Popio sam jutros jednu kod kuće, pa na poslu neki sok, pa onda još jednu kratku...’ I dok ja tako čamim i čekam da senat donese odluku, car samo izvali: ’A šta ti misliš, šta bih mogao popiti?’ Brate, ne znam, samo naruči nešto!“, kroz smijeh priča naš sagovornik. Porodični ručak ili drama u tri čina Posebna kategorija gostiju nad kojom konobari prevrću očima jesu roditelji sa djecom i njihove gastronomske debate usred prepunog restorana. „Djeca su tek posebna priča, odnosno roditelji sa njima. Mališan hoće picu, a onda na scenu stupa majka koja kreće u obračun: ’Kakva pica, jeo si je juče! Dragane, jutros ništa u usta stavio nije, a hoće picu. Uzmi jadan parče mesa... Donesite vi nama jednu šniclu ili... imate li neku čorbu sa mesom?’ Dijete, naravno, pada u trans, baca se i batrga po stolici, plače iz glasa. Onda se uključuje i otac sa čuvenom rečenicom: ’Pusti ga više, neka jede šta hoće!’ Nakon pet minuta vaspitne drame u restoranu, majka diže ruke, a mi na kraju donosimo - picu, a svi mi u restoranu već znamo da će biti kako dijete kaže“, zaključuje konobar dok odlazi da posluži sljedeći sto. Sljedeći put kada sjednete u kafić, prelistajte meni prije nego što mahnete konobaru - poštedjećete ga bar jedne dnevne analize vašeg unosa tečnosti od ranog jutra!

Direktno iz restoranske kuhinje: Koje naše navike najviše ljute konobare

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo Naučnici upozoravaju da magija svitaca polako nestaje i da naša djeca možda nikada neće imati priliku da trče po dvorištu i jure ova mala svetlucava bića. A svicima malo treba – samo mir, šuma i malo mraka da bi produžili vrstu. Međutim, istraživači su shvatili nešto poražavajuće: ubija ih naša svjetlost. Ulične svjetiljke, reklame i previše sijalica stvaraju kod njih zabunu i prave im haos u bioritmu. Kako da nađu partnera u noći kad je sve obasjano? Svitci se oslanjaju na svoju čudesnu lampicu kojom dozivaju jedni druge, udvaraju se ali pod našim vještačkim svjetlima, njihov zov jednostavno – se ugasi. Zamislite ljetnje večeri bez tog titrajućeg svjetla. Zar ne bi bilo previše tamno i prazno bez njih?

Svitac u noći: Tamo gdje je nekad treperilo djetinjstvo

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili Nema djeteteta danas koje nije ušlo u magični svijet brzih ukusa – od krckavog čipsa i penušave Koka-kole, preko sočnih i masnih hamburgera, pa sve do apsolutnog hita mlađe generacije: kineskih nudli. Moderne su, „gotove dok trepneš“ i ukusne. Nije ni čudo što su postale glavni izbor za užinu, večeru ili obrok „s nogu“, dok se tradicionalna jela poput boranije, kupusa ili domaćeg variva dočekuju s prevrtanjem očima i zgražavanjem. Šta se zapravo krije u kesici kineskih nudli? Na prvi pogled, nudle izgledaju bezazleno – malo tjestenine koja se prelije vrelom vodom, doda se kesica začina i obrok je spreman. Međutim, hajde da vidimo šta namirnica u toj kesici donosi našem organizmu: • Većina instant nudli se prije pakovanja prži u dubokom ulju kako bi se osušile. Zbog toga imaju visoku koncentraciju loših masti. • One male kesice začina koje daju taj „zarazni“ ukus zapravo su krcate solju i pojačivačima ukusa (poput čuvenog mononatrijum-glutaminata). Samo jedna kesica nudli često može da pokrije ili čak premaši dnevnu preporučenu dozu unosa soli za dijete. • Nudle se prave od bijelog, prerađenog brašna koje je ostalo bez praktično svih vitamina, minerala i biljnih vlakana. One daju brzu energiju, ali vas ne drže sitima, pa se glad brzo vraća. Zašto đeca ne vole kupus i boraniju Kada se djetetovo nepce navikne na ekstremne ukuse – jake začine, vještačke pojačivače ukusa, šećer i so iz brze hrane, čipsa i grickalica – prirodni ukus kuvane boranije, blitve ili kupusa odjednom postaje „bljutav“, „bljak“ i neprivlačan. Šta da se radi Ako kupus i boranija ne prolaze u klasičnom obliku, probajte da ih provučete kroz moderne recepte – recimo, boranija zapečena s malo sira ili kupus salata sa zanimljivim i zdravim prelivom. Potpuno zabranjivanje rijetko kad daje dobre rezultate – obično izaziva samo još veći otpor i skrivanje slatkiša ili brze hrane. Pročitajte djeci ovaj tekst koji ste našli na Plus portalu.

Kad djetetu kupite prvi hamburger, s boranijom ste završili

Ekološka država zatrpana smećem: Evidentirano 316 divljih deponija Prema zvaničnim podacima u 23 crnogorske opštine evidentirano je čak 316 divljih deponija, s tim što ova brojka gotovo sigurno nije konačna jer Glavni grad Podgorica uopšte ne dostavlja podatke o neuređenim odlagalištima. Za pratioce Plus Portala izvukli smo ključne i najzanimljivije detalje iz izvještaja: • Tivat - svijetla tačka: Prema zvaničnim podacima, Tivat je jedina opština u Crnoj Gori koja nema evidentiranih neuređenih odlagališta otpada. • Gdje ih je najviše? Neslavni rekorder je Bijelo Polje sa čak 87 divljih deponija. Slijede Berane (32), Andrijevica (31), Petnjica (27) i Kotor (20). • Šta kaže Eko-fond? Tokom prošle godine finansirana je sanacija 59 lokacija, pri čemu je najviše očišćeno u Bijelom Polju (18), Zeti (10) i Danilovgradu (8), ali praksa pokazuje da se na očišćenim mjestima ubrzo ponovo nagomilava otpad. • Začarani krug komunalaca: S obzirom na to da lokalne samouprave nemaju dovoljno kapaciteta, komunalna preduzeća očiste deponije, ali se na istim mjestima vrlo brzo ponovo pojave brda raznog otpada - pored puteva, na obalama rijeka i u parkovima.

Ekološka država zatrpana smećem: Evidentirano 316 divljih deponija

Zakoni o stanovima mijenjaju se iz temelja: Održavanje stanova poskupljuje 50 odsto, više cijene kvadrata i oštre kazne do 10.000 eura Dok se građani i turisti ljeti uglavnom bave odmaranjem, plažama i vrućinama nadležni u Vladi ne gube vrijeme - pripremljen je Nacrt novog Zakona o upravljanju i održavanju stambenih zgrada koji donosi radikalne promjene za sve vlasnike nekretnina. Za pratioce Plus portala izdvajamo ključne promjene koje direktno utiču na kućni budžet i svakodnevni život u zgradama: • Skuplje održavanje zgrada: Minimalna vrijednost boda raste sa 0,20 na 0,30 eura po kvadratu. To znači da će vlasnici stanova od 50 kvadrata umjesto dosadašnjih 10 eura izdvajati najmanje 15 eura mjesečno, dok će skupštine stanara moći da izglasaju i viši iznos zavisno od potreba zgrade. • Obavezni profesionalni upravnici i veći troškovi: Uvode se licencirani profesionalni upravnici koji moraju imati položen stručni ispit i osiguranje od odgovornosti. Zakon propisuje da upravniku mora pripasti najmanje 15 odsto, a predsjedniku skupštine stanara najmanje 5 odsto ukupno prikupljenog novca za održavanje zgrade. Na primjer, u zgradi koja mjesečno sakupi 300 eura, upravniku ide minimalno 45, a predsjedniku 15 eura. • Nema čekanja za dugove - izvršenje nakon tri mjeseca: Ako vlasnik stana ne plati naknadu za održavanje duže od tri mjeseca, upravnik je zakonski u obavezi da u roku od osam dana pokrene postupak izvršenja preko zbirnog računa koji ima svojstvo izvršne isprave. • Stroga finansijska transparentnost: Upravnik je dužan da vodi elektronsku evidenciju, svakom vlasniku na zahtjev dostavi mjesečni izvještaj banke o stanju na računu, a do 31. marta i godišnji finansijski izvještaj. • Visoke novčane kazne: Za neformiranje organa upravljanja ili određivanje vrijednosti boda ispod zakonskog minimuma predviđene su kazne od 500 do 5.000 eura za zgrade, dok se kazne za fizička lica kreću od 100 do 2.000 eura (a za pravna lica i do 10.000 eura). Nakon stupanja zakona na snagu, predviđen je rok od 12 mjeseci da se postojeće zgrade, organi upravljanja i agencije usklade sa novim pravilima, u suprotnom će lokalna uprava imenovati upravnike.

Zakoni o stanovima mijenjaju se iz temelja: Održavanje stanova poskupljuje 50 odsto, više cijene kvadrata i oštre kazne do 10.000 eura

Objavljen naknadni konkurs za upis u srednje škole: Prijave sredinom avgusta Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija objavilo je naknadni konkurs za upis u prvi razred srednjih škola u Crnoj Gori za školsku 2026/2027. godinu. Ključne informacije za učenike i roditelje: • Prijavljivanje se vrši od 17. do 19. avgusta (0–24 časa) i 20. avgusta do 15 časova. • Način prijave: Elektronski putem portala www.upisi.edu.me. • Pogodnosti i dualno obrazovanje: Učenici su oslobođeni administrativnih taksi, a za one koji biraju trogodišnje programe i dualno obrazovanje obezbjeđene su mjesečne naknade kod poslodavaca (najmanje 10% za prvu, 15% za drugu i 20% za treću godinu prosječne neto zarade).

Objavljen naknadni konkurs za upis u srednje škole: Prijave sredinom avgusta

Više od polovine naših građana ove godine ne može na odmor Dok se na našem primorju svake godine broje milioni turističkih dolazaka i obaraju rekordi, u sjeni tih uspjeha krije se porazna statistika standarda običnog čovjeka. Prema zvaničnim podacima koje je objavio MONSTAT, više od polovine stanovnika Crne Gore sebi ne može da priušti ni sedam dana odmora van kuće. Da stvar bude još teža, u zemlji u kojoj zvanična prosječna zarada navodno prelazi hiljadu eura, istovremeno potrošačka korpa za hranu i osnovne potrebe guta više od polovine primanja jedne porodice. Kada se na to dodaju kirije, krediti i stalna poskupljenja osnovnih životnih namirnica, jasna je računica zašto je put do plaže za mnoge finansijski nemoguća misija. Dok strani turisti ostvaruju 95,8 odsto od ukupno 15,37 miliona noćenja, domaći radnik i prosječna porodica sve teže hvataju korak sa rastućim troškovima života. Dokle god je odmor privilegija malobrojnih u zemlji koja živi od turizma, imaćemo otvoreno pitanje bez lakog odgovora: kako pomiriti milionske turističke bilanse i činjenicu da sopstveni građani ljetovanje mogu da vide samo - na televiziji?

Više od polovine naših građana ove godine ne može na odmor

Šetkanje u kupaćem po gradu: Šta stranci ne znaju o lokalnim pravilima i propisima Dok nam strani gosti pristižu sa svih strana na primorje željni sunca i mora, često nijesu upoznati sa lokalnim propisima i komunalnim redom, pa se u kupaćim kostimima i skoro pa obnaženi šetaju van kupališta, ne znajući da ih za to mogu sačekati neprijatna iznenađenja i novčane kazne. Odlazak u prodavnicu, banku ili restoran u kupaćem kostimu u većini primorskih opština je zabranjen odlukama o komunalnom redu. „Jedino kad mogu da se malo opustim i uživam je kad dođem na more. Tu mislim između ostalog i da skinem višak odjeće. Nisam znala za zabranu, ali ću je poštovati. Kako sam saznala, pa opomenula me je jedna starija gospođa dok sam kupovala na pijaci paradajz. Nije mi pravo, ipak je ovo more. Sad i ovdje moram da razmišljam o mogućim problemima, evo recimo o tome da platim kaznu jer sam, bože moj, u kupaćem kostimu i to na odmoru“, dijeli svoje utiske jedna turistkinja. Lokalne službe i komunalna policija svake sezone podsjećaju da urbane zone nijesu plaže, a cilj ovih pravila je očuvanje osnovnog nivoa pristojnosti i reda u gradskim sredinama.

Šetkanje u kupaćem po gradu: Šta stranci ne znaju o lokalnim pravilima i propisima

Trend sklapanja novih vojnih saveza se nastavlja: Istorijski pakt Saudijske Arabije, Turske i Pakistana po uzoru na Rusiju i Sjevernu Koreju Dok traje rat SAD i Izraela sa jedne, i Irana sa druge strane, Saudijska Arabija, Turska i Pakistan zvanično potpisali zajednički odbrambeni sporazum koji jasno kaže da će se napad na bilo koju od tri države „smatrati napadom na sve njih“. Nova alijansa dolazi u trenutku kada je regionalni rat već zahvatio Saudijsku Arabiju, a ozbiljno je poremećena i plovidba kroz vitalne trgovinske i energetske žile kucavice – Hormuški moreuz (ključan za globalno snabdijevanje naftom) i Crveno more. Svaka od zemalja donosi specifičnu težinu u ovaj pakt, ali i niz spoljnopolitičkih protivrječnosti: Ovaj potez se nadovezuje na širi globalni trend sklapanja novih vojnih saveza, podsjećajući na nedavni odbrambeni pakt koji su sklopile Rusija i Sjeverna Koreja.

Trend sklapanja novih vojnih saveza se nastavlja: Istorijski pakt Saudijske Arabije, Turske i Pakistana po uzoru na Rusiju i Sjevernu Koreju

Nova pravila za trotinete i ograničenja za mlade vozače Primjena izmijenjenog Zakona o bezbjednosti saobraćaja donosi stroža pravila za električne trotinete i mlade vozače. Tehnički uslovi za električne trotinete Da bi trotinet legalno učestvovao u saobraćaju, mora ispunjavati sljedeće uslove: · Snaga motora: do 0,6 kW · Maksimalna brzina: do 25 km/h · Masa praznog vozila: do 35 kg · Obavezna naljepnica: sa jasno istaknutim fabričkim specifikacijama Obaveze i zabrane za vozače · Starosna granica: Zabranjena vožnja na javnim putevima za mlađe od 16 godina. · Zaštitna oprema: Obavezna zakopčana biciklistička kaciga. · Kretanje: Primarno biciklističkim stazama ili trakom. Ukoliko ih nema, vozi se kolovozom gdje je ograničenje do 30 km/h (za starije od 18 godina izuzetno do 50 km/h). · Zabrana: Strogo je zabranjeno prevoženje drugih lica. Problem infrastrukture: "U većini crnogorskih opština biciklističke staze gotovo da ne postoje. Vozači trotineta od 16 do 18 godina biće prinuđeni da krše zakon, jer mnoge dionice nemaju ulice sa ograničenjem od 30 km/h." Ograničenja za mlade vozače Nove mjere ciljaju i mlade vozače. Oni više ne mogu upravljati vozilom u periodu od 00:00 do 05:00 sati, niti vozilima čija snaga motora prelazi 80 kW. Izuzetak su situacije kada se u vozilu nalazi suvozač sa najmanje pet godina vozačkog iskustva.

Nova pravila za trotinete i ograničenja za mlade vozače

Pero otkrio formulu preživljavanja zime: „O jednoj vatri grijemo i kuvamo, a i drva su jeftinija” Stanovnici sjevera nalaze se pred ozbiljnom finansijskom dilemom: šta je bolje uzeti - drva, pelet ili se ipak osloniti na električnu energiju? Metar kubni cijepanih drva prodaje se za 80 eura, dok je tona peleta 330 eura. Građani već dobro znaju kako ide procedura poskupljenja. „Ono poskupljenje od prošle godine sad je redovna cijena, a novo poskupljenje ide sa novom sezonom grijanja. Svake godine bude tako. Ja bih, da se pitam, uzeo pelet, ali žena hoće i dalje na drva da se grijemo. Kaže da usput skuva ručak, ispeče nešto i tako uštedi, što jes - jes. O jednoj vatri se i grijemo i kuvamo“, kroz osmijeh nam priča Pero. Matematika je na prvu ruku jasna - grijanje na drva je i dalje 25 do 30 odsto jeftinije od peleta. Drvo daje sigurnu toplotu, ali traži i „cijenu u mišićima“: cijepanje, slaganje, rano ustajanje i neprestano čišćenje pepela. S druge strane, pelet nudi komfor - upališ na dugme, podesiš temperaturu i zaboraviš na loženje. Ali, tenzija oko nabavke i visoka cijena po toni mnoge tjeraju da dvaput razmisle prije nego što naruče palet. A gdje je tu struja? Tu se priča dijeli na dvije potpuno različite krajnosti: · Obične grijalice, uljni radijatori i konvektori najbrži su put do šokantnog decembarskog računa za struju. Oni troše tačno onoliko koliko daju - 1 kW struje za 1 kW toplote. · Inverter klime, međutim, igraju po drugim pravilima. Zahvaljujući pametnoj tehnologiji, one za 1 utrošeni kW struje isporučuju čak 3 do 4 kW toplotne energije. Kako se onda ugrijati, a ne doživjeti finansijski kolaps? Sve više domaćinstava odgovor nalazi u kombinovanom grijanju - spoju drva i inverter klime. Tokom oktobra i novembra, dok temperature ne idu ispod nule, klima uređaj odrađuje sav posao. A kada u decembru i januaru stegne mraz, pali se šporet na drva. Drva tada daju toplotu koja grije i zidove i kosti, a što je najvažnije - ne zavisi od mogućih havarija na mreži i nestanka struje usljed nevremena.

Pero otkrio formulu preživljavanja zime: „O jednoj vatri grijemo i kuvamo, a i drva su jeftinija”

Neobično skup zahtjev Poreske uprave: Od 150.000 €, 122.000 € ide na reprezentaciju Poreska uprava zatražila je od Ministarstva finansija 150.000,00 € iz tekuće budžetske rezerve za organizaciju 136. Konvencije Globalnog foruma o transparentnosti i razmjeni informacija u poreske svrhe, koja će se održati od 26. do 29. oktobra 2026. godine. Planirana raspodjela sredstava: · Reprezentacija: 122.000,00 € · Prevođenje: 10.000,00 € · Zakup sala: 9.000,00 € · Zakup opreme: 9.000,00 € Dolazak preko 200 vodećih svjetskih stručnjaka nesumnjivo je dobar poen za imidž države i EU integracije. Međutim, sporno je što se iz budžetske rezerve traži iznos u kom čak 80% otpada na troškove reprezentacije. Da li će naši službenici na panelima čuti neku "magičnu formulu" i naučiti nešto što već ne piše u OECD uputstvima - teško. Pravila igre u poreskoj transparentnosti su uglavnom već definisana. Sa čisto finansijske i praktične strane, javnost ima potpunog razloga za revolt. Kad od 150.000 eura čak 122.000 ode na hranu, piće, hotele i protokole, to u praksi znači da se većina događaja svodi na to da 200 ljudi dođe, pojede, popije, slika se i ode na račun crnogorskih poreskih obveznika. Skup jeste koristan za međunarodni imidž države i pravljenje kontakata u mreži, ali je struktura troškova takva da više liči na sponzorisanje luksuznog vikenda za strance nego na radnu radionicu od koje će građani vidjeti direktnu korist. Zbog reputacije države događaj valja podržati, ali ovakva raspodjela novca zahtijeva ozbiljnu provjeru.

Neobično skup zahtjev Poreske uprave: Od 150.000 €, 122.000 € ide na reprezentaciju

150 eura kazna za nevezivanje pojasa! Pojačane kontrole širom Crne Gore Vozači koji ne budu vezivali sigurnosni pojas od sjutra će, prema novom Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, biti kažnjavani novčanom kaznom od 150,00 EUR. Šta još treba da znate? • Popust za brzo plaćanje: Građani Crne Gore koji kaznu plate u roku od 7 dana ostvaruju popust od 50% (kazna se prepolovljuje). • Pravila za strance: Strani državljani koji kaznu plate gotovinom na licu mjesta umanjuju njen iznos za trećinu. • Gradska vožnja: Kontrole će se pojačano sprovoditi i u gradskim zonama, bez izuzetka. • Nulta tolerancija: Biće znatno pojačana kontrola brzine, prisustva alkohola i psihoaktivnih supstanci, uz obavezno oduzimanje vozačke dozvole za teže prekršaje. Jedan saobraćajni policajac za Plus portal je kazao: „Stranci rijetko prave ove prekršaje jer imaju izgrađenu kulturu vezivanja pojasa - kulturu koja im je u početku nametnuta upravo oštrom novčanom politikom. Vrijeme je da i mi usvojimo te sigurne navike.“ Saobraćajni policajci su već dobili jasna uputstva da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera.

150 eura kazna za nevezivanje pojasa! Pojačane kontrole širom Crne Gore

Uprava carina zapošljava: Objavljeni javni oglasi za prijem novih službenika Uprava za ljudske resurse objavila je javne oglase za potrebe Uprave carina Crne Gore za prijem novih službenika u radni odnos. Oglasi su otvoreni za sve kandidate koji ispunjavaju propisane uslove. Ovo je prilika za odgovorne, motivisane i profesionalne pojedince koji žele da grade karijeru u državnoj službi i postanu dio tima čija je misija zaštita interesa države, bezbjednost carinskog područja, efikasna naplata prihoda i modernizacija međunarodne trgovine. Kako se prijaviti? Sve detaljne informacije o uslovima, potrebnim kvalifikacijama, rokovima i načinu podnošenja prijava možete pronaći direktno na zvaničnoj internet stranici Uprave za ljudske resurse: 👉 https://uzk.gov.me/oglasi/

Uprava carina zapošljava: Objavljeni javni oglasi za prijem novih službenika

Gorivo u Crnoj Gori skočilo za čak 42 odsto Svjetska kriza i sukobi na Bliskom istoku učinili su svoje, a vozači u Crnoj Gori ove godine trpe žestok udar po džepu. Evo šta najviše pogađa kućni budžet: • Šampion poskupljenja: Lož ulje je skočilo za čak 50 centi (42%) i sada košta 1,70 eura po litru, jer Vlada uopšte nije smanjivala akcize na ovaj derivat. • Cijene na pumpama: Eurodizel je skočio za 38 centi (na 1,65 eura), dok su benzinci skuplji za oko 30 centi, pa se eurosuper 95 toči po istoj cijeni od 1,65 eura po litru. • Puni rezervoar je luksuz: Sipanje 50 litara goriva danas je i do 19 eura skuplje nego u januaru – za dizel je sada potrebno izdvojiti čak 82,5 eura! • Vlada u kontraritmu: Nakon opštenarodne jurnjave na pumpe i haosa, Vlada je u posljednji čas, smanjila akcize i dva puta u istom danu mijenjala cijene. Dok nadležni reaguju u minut do 12, vozačima ostaje da sa zebnjom prate svako novo jutro i obračun cijena na pumpama, pitajući se gdje je granica i koliko će ih još koštati vožnja do posla ili kuće.

Gorivo u Crnoj Gori skočilo za čak 42 odsto

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini Nema više probijanja zvučnih zida bez posljedica. Mjere propisuju drastične kazne za one koji prekorače propisane granične vrijednosti. Svaka opština mora tačno odrediti mirne zone (oko škola, bolnica, parkova) gdje je prag tolerancije minimalan. Mjerenja će se vršiti po novim normativima, a kontrola će biti rigoroznija nego ikad. Zakon se odnosi na buku u spoljašnjoj sredini (saobraćaj, industrija, radovi), dok kućni red, komšijske svađe i buka unutar stanova ostaju u nadležnosti komunalne policije i drugih propisa.

Usvojen Zakon o zaštiti od buke u životnoj sredini

Teheranska berza ponovo otvorena nakon najduže pauze u istoriji Teheranska berza ponovo je počela s radom nakon najduže pauze u istoriji, izazvane ratom između Irana, SAD-a i Izraela, koji je počeo 28. februara. Iako je krhko primirje stupilo na snagu 8. aprila, berza je ostala zatvorena gotovo 80 dana. Zbog decenijskih sankcija ovo tržište uglavnom funkcioniše izvan svjetskog finansijskog sistema, a trgovanje dionicama više od 40 ratom pogođenih kompanija (iz hemijskog i metalskog sektora) za sada ostaje obustavljeno nakon što su u sukobima oštećene i dvije najveće iranske čeličane.

Teheranska berza ponovo otvorena nakon najduže pauze u istoriji

Nova pravila za vlasnike kućnih ljubimaca u Bijelom Polju Lokalni parlament u Bijelom Polju uskoro će se izjasniti o novoj Odluci o uslovima i načinu držanja kućnih ljubimaca i postupanju sa napuštenim životinjama. Ključna pravila za vlasnike: • Šetnja i higijena: Zabranjen je izlazak ljubimaca bez povoca i kontrole vlasnika, kao i kretanje po cvjetnjacima, dječjim i sportskim igralištima, kupalištima i grobljima. Vlasnici su dužni da uvijek nose pribor (kesu) i odmah očiste izmet iza svog ljubimca. • Čipovanje i vakcinacija: Obavezno je mikročipovanje (u roku od 90 dana od rođenja ili 15 dana od udomljavanja/kupovine) i redovna vakcinacija. • Opasni psi: Opasne pse smiju izvoditi samo lica starija od 21 godine, na povocu dužine do 1,5 metara i sa zaštitnom korpom. • Uslovi držanja: Zabranjeno je trajno držanje ljubimca na adresi na kojoj vlasnik ne boravi (osim radnih pasa sa svakodnevnim nadzorom). Ako se pas drži u boksu ili na lancu, vlasnik ga mora izvesti u šetnju najmanje jednom dnevno. • Lajanje i mir: Vlasnici su dužni da spriječe čestu i dugotrajnu buku (lajanje ili zavijanje) koja remeti mir komšija. Subvencije i napuštene životinje: Opština Bijelo Polje ubuduće će subvencionisati do 50 odsto troškova sterilizacije ili kastracije vlasničkih pasa i mačaka. Svaka životinja bez identifikacione oznake smatraće se napuštenom, a za sve napuštene ljubimce uvodi se obavezna trajna sterilizacija. Kazne za nepoštovanje propisa: • Od 200 do 1.500 eura za vlasnike koji ne nose kesu za izmet, šetaju psa bez povoca, uvode ga u javne objekte bez dozvole ili nemaju potvrdu o vakcinaciji. • Do 5.000 eura za najteže prekršaje, poput zanemarivanja dobrobiti životinje, neobezbjeđivanja kućice, hrane ili vode, nekontrolisanog razmnožavanja ili neuslovnog rada skloništa za životinje.

Nova pravila za vlasnike kućnih ljubimaca u Bijelom Polju

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije Crna Gora planira da se u naredne tri godine zaduži vrtoglavih 3,2 milijarde eura, pokazuju predložene smjernice makroekonomske politike za period od 2027. do 2029. godine. Zvanični podaci i ovo otkrivaju– čak 2,4 milijarde eura otići će na vraćanje starih dugova, dok je 800 miliona namijenjeno za razvoj i kapitalne projekte. Državnu kasu već iduće godine čeka ozbiljan udar jer na naplatu stižu stari krediti teški 1,12 milijardi eura. Zbog ovakvog konstantnog zaduživanja radi refinansiranja, cijena novca uzima svoj danak. Troškovi za same kamate nastaviće vrtoglavo da rastu – sa ovogodišnjih 174,8 miliona, skočiće na 256,8 miliona eura do 2029. godine. Samim tim, neto javni dug države porastaće brže od ekonomije, pa se sa 4,38 milijardi očekuje skok na 5,54 milijarde eura na kraju posmatranog perioda. Ipak, sa druge strane, onih 800 miliona eura za investicije trebalo bi da pokrene neke od najvažnijih projekata u zemlji. Planiran je nastavak gradnje auto-puta Bar–Boljare, izgradnja novog Univerzitetskog kliničkog centra vrijednog 313 miliona eura, kao i ulaganja u školstvo, željeznice, ekologiju i digitalnu infrastrukturu. Značajan vjetar u leđa, oko 383 miliona eura, stiže i kroz evropski Plan rasta za Zapadni Balkan, koji kombinuje povoljne kredite i bespovratne grantove. Iz Vlade uvjeravaju da će redovni tekući prihodi i dalje bez problema pokrivati plate, penzije i tekuću administraciju, uz očekivanje da će inflacija padati, bez uvođenja novih nameta za građane.

Vlada se zadužuje 3,2 milijarde: Dug će rasti brže od ekonomije

Život na građevinskoj struji: Frižideri i klime rade na rizik! Prava drama odvija se na crnogorskom primorju u desetinama novih zgrada, gdje su se stanari – pritisnuti visokim kirijama i željom za sopstvenim krovom nad glavom – morali useliti na sopstvenu odgovornost, i to bez obezbijeđene stabilne energetske mreže! Umjesto urednog napajanja, u ovim objektima se koristi privremena, takozvana građevinska struja koja apsolutno nije projektovana za masovno stanovanje. Korijen problema leži u prenaseljenosti dijelova primorskih gradova i nemogućnosti da se, bez izgradnje potpuno novih trafostanica, priključe dodatni potrošači. Kako ovaj segment često izostane u kupoprodajnim ugovorima jer se zvanične dozvole za legalan priključak ne mogu dobiti, dio očajnih stanara prinuđen je da preuzme ključeve i useli se u nedovršene uslove. Posljedice su svakodnevni apsurd i ozbiljan rizik po imovinu: · Riskantni kućni aparati: Dok jedni na sopstvenu odgovornost rizikuju i pale mašine za veš i frižidere, drugi žive u konstantnom strahu i ne smiju ni da uključe klimu jer mreža u startu prijeti da klecne. · Prijetnja od kolapsa: Preopterećenje sistema na paklenim ljetnjim temperaturama vodi ka svakodnevnom ispadanju osigurača, nestancima struje i direktnoj opasnosti po kućne instalacije i skupe aparate. Uz sve to, stanari su upozoreni da niko ne preuzima odgovornost ukoliko dođe do kvara aparata. Izbor je težak – plaćati paprene kirije ili rizikovati sa "divljom" strujom u sopstvenom stanu. Vrijeme je da nadležni i investitori konačno polože račune kupcima npvih stanova, jer instalacije u njima pucaju po šavovima!

Život na građevinskoj struji: Frižideri i klime rade na rizik!

Žabljak i Šavnik: 48 zabrana gradnje i 6 rješenja o rušenju Ministarstvo prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine sprovelo je pojačane inspekcijske kontrole na Žabljaku i u Komarnici (Šavnik), na osnovu orto-foto snimaka iz 2025. godine. Najvažniji detalji akcije: · Kontrolisano 54 objekta u protekle dvije sedmice. · 48 rješenja o zabrani radova za objekte bez validne dokumentacije. · 6 rješenja o rušenju za objekte koji uopšte ne postoje na orto-foto snimku iz 2025. godine. · U saradnji sa Sektorom za borbu protiv kriminala Uprave policije, protiv svih nelegalnih graditelja biće podnesene krivične prijave · Nastavak radova nakon zabrane vodi direktno u prinudno rušenje. Apsolutna nulta tolerancija na divlju gradnju se nastavlja, a akcije terenskih kontrola biće intenzivirane i u narednom periodu.

Žabljak i Šavnik: 48 zabrana gradnje i 6 rješenja o rušenju